• Milan Mesari (1919) doktor je ekonomskih znanosti, redovni sve-uilini profesor u mir., vii eko-nomski savjetnik UN u mir., znan-stveni savjetnik emeritus. Bio je lan Komiteta za razvoj June Eu-rope pri Ekonomskoj komisiji UN-a (1954-1956). Ekonomski ie savjetnik vlade Etiopije i voditelj grupe meuna-rodnih strunjaka za izradu plana razvoja.

Bio ie znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu, a 1968/1969. Gostujui je profesor na Sveuilitu Berkeley u Kalifor-niji. Radi kao ekonomski savjetnik i voditelj pro-jekata UN za planiranje razvoja u ri Lanki, Sierra Leoneu i Libiji. Objavio je oko 50 znanstvenih i strunih radova i 9 knjiga Uvjeti i metode razvoja nedovoljno razvije-nih zemalja (1965); Planiranje pri-vrednog razvoja (1967); Uvod u analizu tehnikog napretka (1970); Suvremena tehnika revolucija (1971); Civilizacija danas i sutra (dvije knjige) (2004); XXI stoljee -doba sudbonosnih izazova (2008). • M I L A N MESARI Socijalizam: utopija, zabluda ili realna alternativa kapitalizmu Urednik Damir Mikulii • Milan Mesari, 2010. Sva prava pridrana / iuj rajtoj rezervitaj Nakladnik Sveuilina knjiara Lektura i korektura Slavica tefi Likovno rjeenje naslovnice Anelka Vidmar Tehniki urednik Stanislav Vidmar ISBN 978-953-7015-50-3 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 750952 Zagreb, sijeanj 2011.

Arhivi Glasilo Arhivskega društva in arhivov Slovenije Letnik XIX, št. 1-2 Ljubljana 1996 DK 930.25 (497.12) (05) I DC 930.25 (497.12) (05) /.WA 0351-2835 Glasilo Arhivskega društva in arhivov Slovenije Zeitschrift des Archivvereins und der Archive Sloweniens Gaietta dell'Associazione archivistica e degli archivi in Slovenia The Gazette of the Archival [ssociation and Archives of Slovenia.

• Milan Mesari SOCIJALIZAM: UTOPIJA, ZABLUDA ILI REALNA ALTERNATIVA KAPITALIZMU sveuilina knjiara • SADRAJ P R E D G O V O R 7 I. SOCIJAL IST IKE IDEJE I POKRETI U PRVOJ POLOVICI 1 9.

Bs en 1090 2 pdf download. DRM is included at the request of the publisher, as it helps them protect their copyright by restricting file sharing. You can change your cookie settings through your browser. March Structural use of steelwork in building.

M A R X I MARKSIZAM 27 III. RAZLIITA TUMAENJA MARKSIZMA: R O S A L U X E M B U R G, V. P L E H A N O V, E. K A R L KAUTSKY 5 5 IV.

LENJ IN IZAM: BOLJEVIKA VERZIJA MARKSIZMA 71 V. R U S K A SOCIJALISTIKA REVOLUCIJA 9 5 V I. STALJ IN IZAM TOTALITARNA I ETATISTIKA VARIJANTA SOCIJALIZMA (USPON I PAD S O V J E T S K O G S A V E Z A ) 1 1 5 V I I. E U R O P S K I SOCIJALISTIKI POKRETI I PARTIJE, 1 8 5 0 - 2 0 0 0 1 4 1 F R A N K F U R T S K A KOLA: KRITIKO I INOVATIVNO PROMILJANJE MARKSIZMA 1 7 5 IX. SOCIJAL IST IKA REVOLUCIJA U K IN I: OD M A O C E - T U N G O V E 'PERMANENTNE REVOLUCIJE' DO 'TRINOG SOCIJALIZMA' D E N G X IAOPINGA 1 9 7 X. SOCIJAL IST IKA REVOLUCIJA I M O D E L TRINO-PLANSKOG I SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA U JUGOSLAVIJ I 2 2 9 XI.

POSTINDUSTRIJSKI, NEOLIBERALNI, INFORMATIZIRANI I GLOBALIZIRANI KAPITALIZAM NOVI IZAZOV ZA SOCIJALISTIKU IDEOLOGIJU I POLITIKU 2 6 7 V I I I. S U V R E M E N I SVIJET I SOCIJALIZAM 3 0 5 XI I I. B T SOCIJALISTIKE IDEJE 3 2 9 X I V. P O G L E D U B U D U N O S T 3 5 5 K A Z A L O 3 7 8 B I L J E K A O AUTORU 3 8 3 • PREDGOVOR Nakon ruenja Berlinskog zida 9. Studenog 1989. Godine, potom ras-pada Sovjetskog Saveza i Varavskog pakta, te sloma istonoeu-ropskih 'komunistikih' zemalja, u poslovnim i politikim krugo-vima Zapada, a i u znatnom dijelu javnosti, prevladalo je uvjerenje da je na povijesnom ispitu pao ne samo sustav 'realnog socijalizma', t.j.

Etatistika, totalitarna varijanta socijalizma, nego i ideologija socijalizma kao takva. Propast zemalja 'realnog socijalizma' iskoritena je za kompromitiranje same ideje socijalizma, koja je proglaena neostvarivom, nefunkcional-nom, tetnom pa i opasnom iluzijom, nespojivom s demokracijom i civi-lizacijskim napretkom. Nastupilo je tada vrijeme pobjedonosnog kapita-lizma, i to u njegovoj najradikalnoj varijanti, neoliberalnog kapitalistikog modela, kojem je cilj bio neobuzdano maksimiranje profita, akumulacija kapitala i gomilanje bogatstva, bez obzira na moralne, drutvene i ekoloke posljedice.

Kapitalizam je proglaen optimalnim i nezamjenjivim okvirom or-ganizacije ekonomije i drutva, najavljena je definitivnu pobjeda kapita-listikog modela, a time i 'kraj povijesti'. Taj je model, koji promovira vizi-ju svijeta u kojem vlada slobodno, nesputano globalno trite, kojem nije primarni cilj opedrutvena dobrobit ve neometano oploivanje kapitala, velian kao jedini uspjean temelj suvremene civilizacije, jedini mogu i konaan drutveno-ekonomski poredak, koji nema alternative. No ve nakon desetak godina, tijekom prvog desetljea 21. Stoljea, izbile su na povrinu na oigledan, a esto i dramatian nain, sustavne 'genetske' slabosti i proturjenosti ne samo neoliberalne varijante globali- • ziranog, neoliberalnog kapitalizma, ve kapitalistikog sustava kao takvog.